Kapau ‘oku ke fehu’i ko e fiha ha konikiite ‘oku ou fiema’u ki he tutu’unga fale si, ‘oku ke fehu’i ‘a e fehu’i totonu ‘i mu’a ‘i he kamata’anga ‘o ho’o poloseki. ‘Oku fakamolemole pa’anga ‘o e ngaahi meato’ohi ko e ma’u ‘o e konikiite totonu mo ne’i ke ‘iai e mo’ui lahi ke fakakakato e ngāue ta’efakatōmui. Ko ha silepi konikiite kuo fua totonu ‘oku foaki ha tutu’unga mātu’utu’uni ‘oku fiema’u ki ho’o fale si ke tumau hono potopoto ‘i he ngaahi ta’u ’e a’u mai.
Ko hono fekau ha’o Fua e Konikiite ki he Tutu’unga Fale Si
Ko e fua ‘o e konikiite ‘oku ke fiema’u ki he tutu’unga konikiite fale si ‘oku kau mai ha fua faingofua: lōloa × laulahi × mālo’ulahi. Ko e me’a mahu’inga ko e liliu ‘o ho’o ngaahi fuofua kotoa ki he fa’unga anga pe taha ‘i mu’a ‘i he ’ete fakatatau.
Ki he silepi konikiite, te ke fiema’u ke ‘ilo ho’o ngaahi fua fale si mo fili e mālo’ulahi totonu ki ho’o poloseki. Ko e lahi taha ‘o e ngaahi tutu’unga fale si ‘oku faka’aonga’i ha silepi ‘oku 4 inisi (100mm) mafola, neongo ko e ngaahi fale si lahi ange pē ko kinautolu ‘oku tauhi naunau mamafa ’e lava ke fiema’u 6 inisi (150mm).
Ko e Fua Fakatupu’a Fakatu’utu’uni
Ke fua e mālohi ‘o e konikiite ‘oku fiema’u, faka’aonga’i e fua ko ’eni:
Mālohi = Lōloa × Laulahi × Mafola
‘I he ngāue ‘i he fute, vahe e mafola ‘i he inisi ‘aki e 12 ke liliu ki he fute. Ki he ngaahi fua metiki ‘i he mita, vahe e millimita ‘aki e 1000.
Hange ha fakatātā, ko ha fale si ‘oku fuofua 12 × 10 fute (3.7 × 3 mita) mo ha silepi ‘oku 4 inisi (100mm) mafola ’e fiema’u: 12 × 10 × 0.33 = 39.6 fute kiupiki, pē ‘oku ofi ki he 1.47 ia kiupiki (1.12 mita kiupiki).
Liliu ki he ngaahi Peka Simeni
‘Oka ‘ilo e mālohi, fua e fiha e ngaahi peka premix te ke fiema’u. Ko ha peka fakatatonu 60-pauna (27kg) ‘oku ne ‘ufia ha 0.45 fute kiupiki (0.013 mita kiupiki). Ko ha peka 80-pauna (36kg) ‘oku ne ‘ufia ha 0.6 fute kiupiki (0.017 mita kiupiki).
Ko e founga faingofua ke tatau e ngaahi peka: fakatatau ho’o fute kiupiki kotoa ‘aki e 2.2 ki he ngaahi peka 60-pauna, pē ‘aki e 1.7 ki he ngaahi peka 80-pauna.
Ngaahi Fua Konikiite ki he Ngaahi Lahi Fale Si Fakatatonu
Ko e palani ‘o ho’o poloseki ‘oku ne faingofua ange ‘aki ha faka’eke’eke vave ki he ngaahi lahi fale si fakatatonu. Ko e tepile ‘i lalo ‘oku fakaha e konikiite ‘oku fiema’u ki he tutu’unga konikiite ‘oku 4 inisi (100mm) mafola mo e 10% kuo tohi’i ki he maumau.
| Lahi Fale Si (ft) | Lahi Fale Si (m) | Fute Sikuea | Ia Kiupiki | Mita Kiupiki | Peka 80lb |
|---|---|---|---|---|---|
| 6 × 4 | 1.8 × 1.2 | 24 | 0.33 | 0.25 | 15 |
| 8 × 6 | 2.4 × 1.8 | 48 | 0.65 | 0.50 | 30 |
| 10 × 8 | 3 × 2.4 | 80 | 1.09 | 0.83 | 49 |
| 10 × 10 | 3 × 3 | 100 | 1.36 | 1.04 | 61 |
| 12 × 10 | 3.7 × 3 | 120 | 1.63 | 1.25 | 74 |
| 12 × 12 | 3.7 × 3.7 | 144 | 1.96 | 1.50 | 88 |
| 16 × 12 | 4.9 × 3.7 | 192 | 2.61 | 2.00 | 118 |
Ko e ngaahi fika ko ’eni ‘oku fakakaukau ‘oku tatau hono tonu e ngaahi fua silepi mo e lahi fale si. Ko e tokolahi ‘o e kau langa ‘oku nau fili ke fakalava e tutu’unga konikiite 2-3 inisi (50-75mm) ‘i he tapa’i fale si, ‘oku ne tohi’i si’isi’i ki he meato’ohi ‘oku fiema’u.
Fili e Mafola Totonu ki ho’o Silepi
Ko e mafola ‘o ho’o silepi konikiite ‘oku fakatefito ki he me’a te ke tauhi mo e ngaahi tu’unga kelekele. Ko e ma’u ‘o e mafola totonu ‘oku mahu’inga ki he ngaohi ha tutu’unga tu’uloa ’e ‘ikai māfesifesi ‘i lalo ‘i he kavenga.
Silepi Fakatatonu 4 Inisi (100mm)
Ko ha silepi ‘oku 4 inisi mafola ‘oku tatau ki he lahi taha ‘o e ngaahi founga ngoue mo e ngaahi fale tauhi. Ko e mālo’ulahi ko ’eni ‘oku ne ola e mamafa ‘o e founga fakatatonu mo e ngaahi koloa kuo tauhi hange ko e ngaahi me’angāue ngoue, ngaahi saikale, mo e naunau totonu. Ko ia e filifili koloa lelei ki he ngaahi tutu’unga ‘i lalo ‘i he 150 fute sikuea (14 mita sikuea).
Silepi Mālohinoa 6 Inisi (150mm)
Fakalahi ki he 6 inisi kapau ‘oku ke palani ke tauhi naunau mamafa, faka’aonga’i e fale ko ha fale ngāue mo e misini, pē langa ‘i he kelekele ‘oku ‘iai e ngaongohi. Ko e mālo’ulahi fakalahi ‘oku foaki ha mātu’utu’uni lahi ange mo fakasi’isi’i e māfesifesi ‘i he taimi.
Teuteu Feitu’u ‘i mu’a ‘i he Lilingi
Ko e ngāue kelekele totonu ‘oku mahu’inga ki he tutu’unga konikiite fale si mātu’utu’uni. Ko e faka’amu’amu’a ‘i he potu ko ’eni ‘oku ta’engata ke a’u ki he ngaahi faingata’a mo e silepi kuo ‘osi.
Fakataha mo e Keli
Kamata ‘i he fakahinohino ho’o feitu’u ‘o faka’aonga’i e ngaahi afo mo e ngaahi poloka pē ngaahi tu’unga ke fakamatala’i e tapa’i. Keli e feitu’u ke ‘iai e konga ki ho’o tutu’unga fakakelekele mo e mafola konikiite. Ki he silepi 4 inisi mo ha tutu’unga gravel 4 inisi, te ke fiema’u ke keli hifo 8 inisi (200mm) mei ho’o tu’unga faliki kakato.
Tohi’i ha me’a hola kotoa, ngaahi aka, mo e ngaahi feitu’u vaivai. Ko e fiema’u ‘o e kelekele ‘i lalo ke mālohi mo fakamālohi ‘i mu’a ‘i he ’ete haiki e tutu’unga fakakelekele.
Ngaohi e Tutu’unga Fakakelekele
Haiki ha 3-4 inisi (75-100mm) layer ‘o e gravel kuo fakamālohimalohi, ballast, pē ma’ungamea fa’o ‘i he feitu’u kuo keli. Ko e tutu’unga fakakelekele ko ’eni ‘oku foaki ha tafengi, pule’i e vai mei he kakapa ki he konikiite, mo fakatupu ha tutu’unga mātu’utu’uni ki he lilingi.
Faka’aonga’i ha misini fakamālohi pileiti pē nima tamper ke fakamālohimalohi e ballast māloloolohi. Sivi ko e tapa ‘oku totonu ‘o faka’aonga’i ha leva laumālie mo e mata hangatonu. Pea haiki ha membrane fakapule’i-vai ki he tutu’unga fakakelekele ki he tokoni fakamalohi vai.
Langa e Fuleimi Founga-Ngāue
Ko e founga-ngāue ‘oku fakatupu e mole ki ho’o silepi konikiite. Faka’aonga’i e ngaahi papa ‘akau 25mm (1 inisi) mafola kuo tu’u’i ke tatau mo ho’o mālo’ulahi silepi. Tuku’i e fuleimi takatakai ‘i he tapa’i, fakapapau’i ‘oku sikuea ’e he sivi ko e ngaahi fakasilaisila ‘oku fuofua tatau e lōloa.
Fakapapau’i e fuleimi ‘aki e ngaahi tu’unga ‘akau ‘i he 600mm (2 fute) taki taha. Ko e fiema’u ‘o e mata ‘aluga ke nofo ‘i he māfola silepi kuo ‘osi. Faka’aonga’i ha leva laumālie ke sivi ‘oku potopoto, pē tohi’i ha to ‘oku si’isi’i 1-2% ki he tafengi kapau ko e tutu’unga ’e fa’a fakaha.
Ngaahi Fakamatala ki ha Founga-Ngāue Mālohi
Pulusi e loto ‘o e ‘akau ‘aki e lolo tufa founga ke faingofua ange e tohi’i hili e malu ‘o e konikiite. Fakapapau’i ko e ngaahi hokohokonga kotoa ‘oku malu ke pule’i e konikiite vai mei he lilingi ki tu’a. Fakapapau’i e ngaahi koki malohi he ko e konikiite vai ‘oku ne tauhi ha mamafa lahi ki he fuleimi.
Fefiofi Konikiite ki ho’o Tutu’unga Fale Si
‘Oku ‘iai ho’o filifi mahu’inga ’e ua: konikiite fefiofi ‘i he feitu’u ‘o faka’aonga’i e simeni, ngaue’anga, mo e ballast, pē konikiite ready-mixed kuo ‘ave mai ’e he lakē. Ki he ngaahi poloseki langa ‘oku fiema’u ’e lahi ange he 1 mita kiupiki, ko e ready-mix ‘oku mahino ange e faingofua mo fakapapau’i e lelei tumau.
Ngaahi Fakatatau Fefiofi Feitu’u
Ki he konikiite fefiofi feitu’u, ‘oku ‘iai ho’o filifi ’e ua. ‘I he faka’aonga’i e ngaahi meato’ohi mavahevahe, fefiofi 1 kongokonga simeni ki he 2 kongokonga ngaue’anga ma’a’a ki he 4 kongokonga gravel. ‘I he faka’aonga’i e ballast premix, fefiofi 1 kongokonga simeni ki he 5 kongokonga ballast. ‘Oku fakatupu ’e he ua ha fefiofi C20 ‘oku tatau ki he ngaahi tutu’unga.
Ko e ‘ulungaanga 10/20/30/40 ‘oku foaki ha fakahinohino kehe: 10% simeni, 20% vai mo e ’ea, 30% ngaue’anga, mo e 40% gravel ‘i he mālohi.
Tohi’i e vai fakavavevave kae ‘oua ke a’u e fefiofi ki he founga ngāue totonu—mālohi ke puke hono founga kae vai lava ke faka’ufulehi e ngaahi koki. Ko e vai lahi taha ‘oku ne fakamahinovaivai e konikiite mo fakatupu māfesifesi.
Ngāue Malu mo e Simeni
Ko e simeni vai ‘oku ne fakatupu ngaahi vela kimikolo ‘i he feta’aki kili lōloa. Kofukofu maau e ngaahi kalofa pule’i-vai, tenga lōloa, mo e tokangamata ‘i he taimi fefiofi mo lilingi konikiite. Fufulu e ngaahi lilingi simeni mei ho’o kili ‘i he vave taha.
Lilingi mo Fakakakato e Silepi
Lilingi e konikiite ki ho’o founga-ngāue, kamata ‘i he potu mama’o mo ngāue ki mu’a ki ho’o ‘ulungaanga hu. Faka’aonga’i ha koso ke fola e fefiofi tatau, ngāue ia ki he ngaahi koki ke ta’ofi e ngaahi luo ’ea.
Fakapotopoto e tapa ‘o faka’aonga’i ha papa hangatonu (screed) kuo toho ‘i he founga-ngāue ‘i ha ngaue’anga kele. ‘Oku ‘ave ’eni e konikiite lahi ki he ngaahi feitu’u hifo mo fakatupu ha tapa totonu.
Fakatupu ha Fakakakato Ngingila
Hili e screed, faka’aonga’i ha bull float pē trowel lahi ke fakangingilangila e ki’i ‘aluga mo tapuni ha ngaahi luo si’isi’i. Ko ha fakakakato ‘oku si’i ange hono texture ‘oku foaki ha puke lelei ange he ha taha kuo polish. Tatali kae hihiva e vai ‘i mu’a ‘i he floating faka’osi.
‘Uhi e silepi malu ‘aki e plastiki ke puke e vai, makehe ‘i he ngaahi tu’unga māfana pē matagi. Ko e konikiite ‘oku mōmoa vave taha ‘oku ne fakatupu māfesifesi.
Ko e Fiema’u ke ‘Iai ha Fakamalohi?
Ko ha silepi konikiite fakatatonu 4 inisi ‘oku ‘ikai fakalelei ke fiema’u ha fakamālohi rebar. Ka neongo ia, ko e tohi’i e uaea meka pē rebar ‘oku fakalahi ange e taimi māfesifesi ‘i he ngaahi tu’unga fa’ahinga.
Tohi’i e fakamālohi kapau ko e founga ’e tauhi naunau mamafa, kapau ‘oku ke langa ‘i he kelekele omea ‘oku fakalahi ‘i he taimi totonu, pē kapau ‘oku lahi ange e silepi he 14 mita sikuea (150 sq ft). Tuku’i e meka fakamālohi ‘i he loto’i’onga ‘o e mafola silepi, kuo tokoni’i ‘i he ngaahi sea pē spacers.
Fakamolemole Pa’anga ‘i ho’o Poloseki
Ko e ‘oda ‘o e fua totonu ‘o e meato’ohi ‘oku pule’i e maumau mo fakamolemole pa’anga ‘i he koloa. Faka’aonga’i ha fakakomipiuta konikiite ke fakahinohino e fua totonu ‘oku fiema’u ta’e ko e ngaahi tatau faitoka. Ko e toe-‘oda ‘oku ‘uhinga ia ko e koloa maumau mo e naunau lahi ke tukuange.
Fakakaukau ki he taimi totonu ‘o ho’o lilingi. Ko e koloa ready-mix ‘oku lahi ange ki he ngaahi kavenga si’isi’i mo e ngaahi ‘ave Tokonaki. Fakataha ho’o ‘oda mo e poloseki ‘a e kaungāme’a ke vahe e ngaahi totongi ‘ave ‘i he lava ai.
Ki he ngaahi tutu’unga si’isi’i ‘i lalo ‘i he 0.5 mita kiupiki, ko e fefiofi ‘o ho’o konikiite mei he ngaahi peka simeni mo e ballast ’e lava ke koloa ‘aonga. Haiki e fefiofi ‘i he ngaahi layer mo fakamālohi e layer taki taha ‘i mu’a ‘i he tohi’i e toe.
Fakakatoa
Ko e fua ko e fiha e konikiite ki he tutu’unga fale si ‘oku ‘i ai e ngaahi fuofua totonu mo ha fua faingofua. Fua ho’o ngaahi fua langa faka’eke’eke, fili e mafola totonu ki ho’o ngaahi fiema’u, mo fakatatau e lōloa × laulahi × mafola ke kumi ho’o mālohi. Tohi’i e 10% ki he maumau ke fakapapau’i ‘oku ‘iai ha mo’ui lahi ke fakakakato e ngāue.
Ko ha silepi konikiite kuo palani lelei ‘oku ne fakatupu e tutu’unga mālohi ‘oku fiema’u ki ho’o fale si. Fai e taimi mo e teuteu feitu’u, langa founga-ngāue mālohi, mo tuku e taimi malu totonu ‘i mu’a ‘i he langa ‘i ‘olunga.
Ngaahi Fehu'i Fakahinohino
- Ko hono fekau ha'o fua e konikiite ki he tutu'unga fale si?
- Ke fua e konikiite ki he tutu'unga fale si, fakatatau'i e lōloa × laulahi × mālo'ulahi 'o e silepi. Hange ha fale si 'oku 10 × 10 fute (3 × 3 mita) mo ha silepi 'oku mafola 4 inisi (100mm) 'e fiema'u: 10 × 10 × 0.33 = 33 fute kiupiki (0.93 mita kiupiki). Fakatokolahi 10% ke tohi'i e maumau mo e lilingi.
- Ko e hā ha 'ulungaanga 10/20/30/40 'i he ngaohi konikiite?
- Ko e 'ulungaanga 10/20/30/40 ko ha fakahinohino fakatatau fefiofi faingofua: 10% simeni, 20% vai mo e 'ea, 30% ngaue'anga, mo e 40% ma'ungamea (aggregate) 'i he mālohi. 'Oku fai ha konikiite totonu ki he ngaahi tutu'unga fale si mo e ngaahi langa anga. Ki he konikiite fefiofi 'i he feitu'u ngāue 'oku faka'aonga'i ai e ballast kuo fefiofi, ko ha fakatatau faingofua ko e 1 kongokonga simeni ki he 5 kongokonga ballast 'i he mālohi.
- Ko e fiema'u ke 'iai ha rebar ki he silepi 4 inisi ki he fale si?
- Ko ha silepi konikiite 'oku 4 inisi (100mm) ki he fale si mama 'o e ngoue 'ikai fakalelei ke fiema'u ha rebar. Ka neongo ia, ko e fiema'u ke tohi'i e rebar pe ko e meka uaea fakamalohi kapau: 'e tauhi e fale si ha naunau mamafa, 'oku 'ikai lelei e ngaahi tu'unga kelekele, 'oku ke nofo 'i ha feitu'u 'oku 'iai e ngaongohi kelekele, pē 'oku lahi ange e fale si he 150 fute sikuea (14 mita sikuea).
- Ko e fiha ha konikiite ki he fale si 10x10?
- Ko ha fale si 10 × 10 fute (3 × 3 mita) mo ha silepi 4 inisi (100mm) mafola fakatatonu 'oku fiema'u ha 1.23 ia kiupiki (0.94 mita kiupiki) 'o e konikiite. 'Oku tatau ia ki ha 74 peka 'o e konikiite premix 60-pauna (27kg) pē 56 peka 'o e 80-pauna (36kg) premix.
- Ko e fiha e mafola 'e tatau ki he tutu'unga konikiite fale si?
- Ki he lahi taha 'o e ngaahi fale si 'o e ngoue, ko e fiema'u ke 4 inisi (100mm) e mafola 'o e tutu'unga konikiite. Fakalahingi ki he 6 inisi (150mm) ki he ngaahi fale si lahi ange he 14 mita sikuea, ngaahi fale ngāue mo e naunau mamafa, pē ngaahi feitu'u mo e ngaahi tu'unga kelekele ta'elau. 'E tatau ke fakalava e silepi 2-3 inisi (50-75mm) 'i he tapa'i fale si 'i he ngaahi potu kotoa.
- Lava ke u lilingi konikiite hangatonu ki he kelekele?
- 'Oua na'a ke lilingi konikiite hangatonu ki he kelekele ta'eha'atohi. Toutai teuteu e feitu'u 'o to'o mai e kelekele ngāue, fakamālohi e kelekele, mo haiki ha 3-4 inisi (75-100mm) layer 'o e gravel pē ko e ma'ungamea fa'o kuo fakamālohimalohi ko ha tutu'unga fakakelekele. 'Oku pule'i 'eni e fakamaumau 'e he vai mo tokoni ki he konikiite ke malu lelei ta'e māfesifesi.
- Ko e lōloa tafe pe 'e fiha 'i mu'a 'i he 'eku kau ha fale si ki he konikiite fo'ou?
- Tatali ki he fakataimi'i 7 'aho 'i mu'a 'i he tuku ha fale si mama ki he konikiite fo'ou, mo e 28 'aho ki he mālohi malu kakato. 'Oku a'u e konikiite ki he 70% 'o e mālohi hili e 7 'aho. Puke'i e tuku ha ngaahi kavenga mamafa pē langa 'i he silepi 'i he taimi malu ni ke pule'i e fakamaumau tapa mo e ngaahi māfesifesi.
